doc. dr. Tanja Bagar je ravnateljica i predsjednica stručnog vijeća Međunarodnog instituta za kanabinoide ICANNA.

Predaje predmete mikrobiologije i ekoremedijacije na fakultetu Alma Mater Europaea te stručno i znanstveno surađuje s Austrijskom visokom školom za zdravlje i razvoj. Članica je Pomurske akademije znanosti i umjetnosti, Slovenskog biokemijskog društva i Društva psihologa Slovenije, a jedna je od osnivačica Društva za očuvanje in zaštitu okoliša.

Bogato istraživačko iskustvo stekla je u laboratorijima Nacionalnog instituta za kemiju, Biotehnološkog fakulteta, Nacionalnog laboratorija za zdravlje, okoliš i prehranu, Bolnice Topolšica i Instituta za mikrobiologiju i genetiku Sveučilišta Georg-August u Gottingenu, Njemačka, i Institut za stanicu u biologiji sa Sveučilišta u Edinburghu.

Kao predavač ili slušatelj sudjeluje na raznim konferencijama o kanabinoidima i endokanabinoidnom sustavu, kanabisu, nutricionizmu... Bavi se mikrobiološkim aspektom, staničnom biologijom, biokemijom i molekularnom biologijom u vezi s endokanabinoidnim sustavom i djelovanjem kanabinoida, lab. analize proizvoda od kanabisa... Diplomirala je mikrobiologiju na Biotehničkom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Poslijediplomski studij nastavila je na Medicinskom fakultetu u Ljubljani, gdje je doktorirala iz područja biomedicinskih znanosti.

Kako to da manje ljudi zna za vaš institut?

doc. dr. Tanja Bagar: Institut ICANNA - Međunarodni institut za kanabinoide - osnovan je 2016. Nastao je na inicijativu pacijenata, posebice roditelja bolesne djece. Suočili su se s ogromnim problemima, na neke klasični antiepileptici nisu djelovali, na druge su imali teške nuspojave. Roditelji su u iskrenoj želji da pomognu svojoj djeci tražili informacije, a neki od njih su na internetu pronašli da se u inozemstvu epilepsija uspješno liječi kanabinoidima, a nakon jednog kongresa javili su mi se. Pokazalo se da takvih slučajeva ima još i da pacijenti informacije o djelovanju kanabisa traže na različitim područjima.

Utvrdili smo da je Slovenija zakonski još daleko od onoga što bi željeli pacijenti i njihova rodbina, a to se jako sporo mijenja. Ako se stavimo u kožu pacijenata i roditelja, teško je zadržati dah i nadati se da će biti bolje, nešto se mora učiniti. Utvrdili smo da je prvi svrsishodan korak okupiti sve stručnjake kako bi razgovarali o ovom problemu i prenijeli informacije liječnicima koji propisuju lijekove i kliničarima te zagovarali istraživanje. Ideju su podržali i mnogi sadašnji kolege s instituta, koji su prepoznali kompleksnost područja i založili se za cjelovito definiranje ove problematike. Imajući to na umu, osnovali smo ICANNA institut. Ideju su podržali i partneri iz inozemstva te je tako nastao međunarodni institut koji nije komercijalna, već istraživačko-obrazovna organizacija.

Čime se bavi vaš institut?

doc. dr. Tanja Bagar: Bavimo se osvješćivanjem javnosti, držimo puno predavanja laičkoj javnosti, liječnicima i ostalim stručnjacima. Zaposlenici instituta sudjelovali su kao predavači na različitim tečajevima u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji, Austriji, Njemačkoj, Moldaviji i Izraelu. Nedavno sam održao predavanje liječnicima u Austriji, gdje također počinju sustavno školovati liječnike na ovom području. Naravno, brinemo se i za pacijente koliko god možemo, s obzirom da nismo medicinski centar. Šaljemo ih i u inozemstvo po potrebi, povezujemo ih s liječnicima i laboratorijima ako nešto kupe, a ne znaju što je. Jako puno radimo na tome da u Sloveniji počnemo provoditi konkretna istraživanja na ovom području. Također smo posvećeni prijenosu znanja u praksu. Mnogi projekti su u tijeku, ali oni traju svoje vrijeme. Inače, zalažemo se za transparentno poslovanje, zbog čega svoje aktivnosti ažurno objavljujemo na web stranici ICANNA-e.

Možete li opisati kako kanabinoidi utječu na tijelo?

doc. dr. Tanja Bagar: Moramo znati da su te molekule - kanabinoidi - slične onima u kanabisu, ljudi imaju svoje molekule, jer i mi proizvodimo kanabinoide, zapravo ne samo ljudi, nego i svi drugi kralješnjaci. Odnosno, svi kralješnjaci imaju endokanabinoidni sustav i te molekule djeluju kao neka vrsta SOS sustava u našem tijelu. To znači da kad god nešto nije u ravnoteži u našem tijelu, bilo da se fizički ozlijedimo ili imamo emocionalni stres ili nešto slično, mi proizvodimo te molekule. Njihov posao je prvenstveno da nas zaštite. O imunološkom sustavu točno znamo da se taj sustav aktivira kada se susretnemo s bakterijama, virusima, parazitima. Endokanabinoidni sustav je u osnovi kao krovna zaštita od svega što nam se može dogoditi. Aktivira se kada, primjerice, jedemo hranu koja ima previše pesticida, udišemo zrak s otrovima, ali inače, kada nam je tijelo dobro i nije u nekom hitnom stanju, ne proizvodimo te molekule. Međutim, ako pogledamo tipičan dan modernog života, brzo postaje jasno da često doživljavamo više stresa i proizvodimo više kanabinoida u jednom danu nego u jednom tjednu ili mjesecu prije 100 godina. Zbog toga se događa da se ovaj sustav ne može nositi sa svim izazovima i više ne ispunjava svoju zadaću. Ta se ravnoteža poremeti i može se dogoditi da organizam počne proizvoditi te molekule čak i kada nam ne trebaju, ili ih ne proizvodi kada su nam potrebne.

Prema biološkoj hijerarhijskoj ljestvici, pokazuje da je među signalnim molekulama, hormonima i neurotransmiterima, endokanabinoidni sustav najviši, budući da regulira i hormone i neurotransmitere. A kada se ovaj sustav uruši, to je kao domino efekt – počinju promjene i u drugim biološkim sustavima. Dugoročno to može dovesti do razvoja kroničnih bolesti, a kako će se to manifestirati kod pojedinca ovisi o nekoliko čimbenika. Za neke su to karcinomi, za druge kronične upalne bolesti, burnout... No poznato je da ključnu ulogu u tome ima naš endokanabinoidni sustav. Propisani lijekovi često nisu korisni za endokanabinoidni sustav, jer se bave samo simptomima, ostavljajući tijelo ionako van ravnoteže. Ponekad čak dodatno ometaju endokanabinoidni sustav. Primjerice, paracetamol, koji se smije davati bebama i djeci, utječe na lučenje anandamida – našeg vlastitog kanabinoida. Stoga je također potrebno biti oprezan kada se kanabinoidi kombiniraju s drugim lijekovima. Biljni kanabinoidi kojih ima u konoplji prisutni su i u nekim drugim biljkama, primjerice u slamniku, ali u manjem postotku. Oni djeluju slično našim vlastitim kanabinoidima i mogu djelomično zamijeniti ulogu naših endokanabinoidnih molekula kada naš sustav ne funkcionira kako bismo željeli. Ključna prednost kanabinoida je to što djeluju na ovaj sveobuhvatni signalni sustav. To je i jedan od razloga zašto imaju tako širok spektar djelovanja, jer kada su ga počeli proučavati, ustanovili su da djeluje na gotovo sve proučavane tjelesne sustave.

O čemu se tu točno radi?

doc. dr. Tanja Bagar: Djeluje na neurone, mišiće, metabolizam, srce, mozak, krvni tlak... Lista onoga na što ne djeluje je kraća, upravo zato što regulira druge signalne molekule i sustave. Poznato je da kada endokanabinoidni sustav dobro radi, regulira neurotransmitere i utječe na hormone, metabolizam šećera, odgovor na stres... Ironično je da postoji veliki otpor prema korištenju biljnih kanabinoida u zdravstvu, dok propisivanje sintetičkih kanabinoida je neporeciv.

Imaju li prirodni kanabinoidi nuspojave?

doc. dr. Tanja Bagar: Kanabinoidi su jedna od najsigurnijih molekula koje poznajemo, iako ih se mnogi pacijenti, ali i liječnici i stručnjaci boje zbog zabrane i stigmatizacije. Ipak, potreban je poseban oprez pri istodobnom uzimanju s drugim lijekovima te u slučaju već postojećih kardiovaskularnih bolesti. U svakom slučaju, najbolje je da se pacijenti u slučaju težih bolesti posavjetuju s liječnikom i da prate terapiju kanabinoidima. Učinkovite doze su vrlo individualne i potrebno ih je više puta prilagođavati, stoga je dobro da pacijenti budu svjesni toga i da terapiju prati liječnik. U Europi se susrećemo s brojnim preprekama u korištenju nepsihotropnog kanabinoida, kanabidiola ili CBD-a, a one su još više porasle kada se u Americi pokazalo da u onim saveznim državama gdje imaju zakonski reguliran pristup kanabisu, daleko manje antidepresiva , propisuju se tablete za spavanje i lijekovi protiv bolova. Ove su skupine lijekova među najprofitabilnijima u farmaceutskoj industriji, a konkurencija u obliku biljke koja može rasti bilo gdje nije dobro prihvaćena.

Kako ljudi mogu koristiti kanabis u preventivne svrhe?

doc. dr. Tanja Bagar: Ako smo u prilično dobroj kondiciji, u principu nam kanabinoidi ne trebaju, ali pametno je opskrbiti se omega 3 masnim kiselinama kojih ima u konopljinom, orahovom, lanenom ulju, jer upravo te omega 3 masne kiseline su prekursori tako da ih endokanabinoidi možemo proizvesti kada su nam potrebni. I ako živimo prilično mirno i nosimo se sa svakodnevnim izazovima, to je dovoljno. Ali ako smo u razdoblju stresa, dobro je razmišljati o CBD-u. Za CBD je dokazano da čak i ako smo u stanju stresa, što naravno ne možemo uvijek izbjeći, štiti naše tijelo od kortizola koji se luči u stresnim situacijama i štiti stanice od oštećenja kortizolom. Dakle, ako doživimo stres, tijelo zbog toga ne trpi štetu. To je osobito važno ako stres traje dulje.

U kojem se obliku kanabinoidi ovdje koriste?

doc. dr. Tanja Bagar: Evo, primjerice, u onkologiji je korištenje kanabinoida prihvaćeno kao način rješavanja nuspojava kemoterapije. U onkologiji nije priznat kao djelatna tvar koja ima uspješno antikancerogeno djelovanje, već se koristi samo ako vam je mučnina i povraćate tijekom kemoterapije. Kod raka, primjerice, poznato je da s jedne strane na više mehanizama sprječavaju nastanak kancerogenih promjena, a s druge strane na više mehanizama uništavaju i kancerogene stanice. Prema meni poznatim informacijama, u Sloveniji imamo samo smjernice na području onkologije, dok pacijenti željno iščekuju smjernice i na drugim područjima.

Kako bi se to moglo promijeniti u Sloveniji?

doc. dr. Tanja Bagar: Generalno, odgovorni za provođenje promjena u Sloveniji ne gledaju pozitivno na upotrebu kanabinoida u medicinske svrhe i promjene se događaju, ali presporo za pacijente. Cjelokupno izvođenje istraživanja je onemogućeno. Mislim da je jako važno da se struka okupi i kaže znanstveno potvrđene činjenice te ih odvoji od mitova koji prate ovu biljku, a također je važno da pacijenti traže svoje pravo na izbor načina liječenja. Korištenje u medicinske svrhe podržao je i saborski Odbor za zdravstvo, ali birokracija, unatoč tome, više koči nego teži promjenama u smjeru realizacije odluka ovog odbora. Prošlo je više od godinu dana od ove politički izražene volje na koju se obvezalo Ministarstvo zdravlja, ali za pacijente se zapravo ništa nije promijenilo. Ni školovanje liječnika nije nastavljeno, unatoč optimističnim prognozama.