Kanabidiol (CBD), ekstrakt cvjetova konoplje, i njegove blagodati već smo dobro upoznali. Tržište CBD-a se brzo razvija, broj korisnika je sve veći, ali zakonska regulativa je još uvijek neregulirana. Brightfield Group objavila je da je europsko tržište za CBD proizvode poraslo za 273 milijuna eura u 2018. Procjenjuje se da će se do 2021. povećati najmanje pet puta, na 1,5 milijardi eura. To je mnogima probudilo apetite.

Posljedice? Razvoj sivog ili nereguliranog tržišta omogućuje tvrtkama da svoje proizvode prodaju bez nadzora, što može predstavljati značajan rizik za zdravlje ljudi. Ironično, ova opasnost nije povezana sa samim kanabidiolom, već s drugim tvarima koje pripravci mogu sadržavati (plijesni, teški metali, pesticidi itd.). Drugi problem koji pogađa tržište CBD-a je lažno oglašavanje: mnoge tvrtke prodaju pripravke s nižim udjelom CBD-a od deklariranog na ambalaži ili im dodaju sintetske kanabinoide, opasne kemikalije ili ilegalne droge.

Kako su europske vlasti krenule u reguliranje ovog područja? S Uredbom o novoj hrani! Ekstrakti dobiveni iz cvijeta industrijske konoplje koji su do sada bili dostupni navodno su zabranjeni za upotrebu u prehrambenoj i kozmetičkoj industriji – iako je CBD molekula potvrđena kao jedna od najsigurnijih molekula na svijetu i iako je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) priznala kanabidiol kao supstancu bezopasnu za ljude. I to unatoč bezbrojnim svjedočanstvima o pozitivnim učincima CBD-a na ljude kojima smo mnogi od nas svjedočili – u krugu obitelji, kao putnici na terenu, u bolnicama, kao i iz izvješća pacijenata i liječnika.

Otpisivanje cjelokupne proizvodnje CBD-a, koja otvara prijeko potrebna nova radna mjesta i u kojoj se većina proizvođača drži pravila, nema smisla. Također ne možemo ugroziti sigurnost potrošača. EU je započela postupke za rješavanje trenutne zbrke određivanjem kanabidiola kao nove hrane, ali ovo je samo početak procesa koji bi mogao trajati godinama. Tako su u srpnju 2019. svi slovenski proizvođači i distributeri dobili poziv Zdravstvene inspekcije da u roku od četrnaest dana dostave dokaz o odobrenju ekstrakta konoplje kao nove hrane prema uredbi EU, dokaz o korištenju ekstrakta konoplje u značajnom opsegu prije 15. svibnja 1997. ili dokaz da se može dokazati povijest sigurne uporabe u zemljama trećeg svijeta u zadnjih 25 godina. Ako ne mogu pružiti dokaze, moraju dostaviti popis svojih nesukladnih proizvoda u roku od četrnaest dana. Nakon toga bi trebala uslijediti odluka koju još nisu dobili. Mnogi primatelji ovih inspekcijskih poziva zapravo nisu ni znali što se od njih traži. Tražene dokaze koji bi zadovoljili Europsku komisiju nemoguće je dobiti, a dokaz o odobrenju ekstrakta konoplje kao nove namirnice, izdan od strane iste komisije, još nikome u EU nije izdan. Dakle, prema važećem europskom zakonodavstvu, SVAKO tko se trenutno bavi proizvodnjom, prodajom, distribucijom ili razvojem bilo kojeg prehrambenog proizvoda koji sadrži ekstrakt konoplje je u prekršaju.

Jedini koji su početkom 2018. godine, nakon gotovo godinu dana pripreme ove aplikacije i uz dosta utrošenih sredstava, predali aplikaciju Europskoj komisiji odnosno EFSA-i (European Food Safety Authority), bili su predstavnici češke tvrtke Cannabis Pharma, sro (njihovi proizvodi se u Sloveniji prodaju pod robnom markom CBDex.) Ove godine EFSA je njihovu prijavu ocijenila pozitivnom i poslala je na potpis Europskoj komisiji. Ukoliko zahtjev Cannabis Pharma, sro bude odobren (kao što vidimo, EFSA nema stručne rezerve, pripreme su primjerene), otvorit će put regulaciji i zakonodavstvu u ovom području. Stručnjaci su se, dakle, već opredijelili za čovjeka, sada samo treba pričekati politiku.

Zemlje članice Europske unije različito su reagirale na uredbu Europske komisije. Neki su proveli informativne preglede, drugi (Njemačka) su bili stroži i čak su zatvorili neke trgovine koje prodaju proizvode koji sadrže CBD. Austrija je, primjerice, usvojila moratorij od jedne godine: proizvodi mogu ostati na policama trgovina još godinu dana, a tijekom tog razdoblja vlasti će regulirati. Neke zemlje članice, poput Češke, ne mare puno za regulaciju; Oni ga tumače u skladu sa svojim interesima te djeluju i dalje se razvijaju na tom području.

U Sloveniji su nas inspekcije natjerale da se suočimo s činjenicom: ili pokažite dokaze (koje u ovom trenutku nitko ne može dobiti) ili sve počistite.

Postavlja se pitanje je li našim vlastima doista toliko stalo do dobrobiti ljudi da bi zabranili jednu od najsigurnijih molekula na svijetu – ili je u igri nešto drugo. S obzirom na sporost, neprofesionalnost i nereagiranje naših nadležnih tijela, ovo se u najboljem slučaju može ocijeniti kao nezainteresiranost, ako ne i nešto gore. Vrijeme prolazi, nanoseći nepopravljive štete – kako za potrošače tako i za cijelu industriju. Dođe li do potpune zabrane, nemali broj naših tvrtki će svoje radnike poslati na biro i zatvoriti svoja vrata.

Kako nešto poduzeti?
Dok se pravila o CBD proizvodima u hrani ne razjasne i ne donese šira zakonska regulativa, umjesto opće zabrane proizvodnje i prodaje, mogli bismo uspostaviti prijelazno razdoblje privremene regulacije, uvesti moratorij na regulaciju na godinu dana i poput Austrijanaca pisati svoja pravila. Prijelazna ili privremena regulativa ne bi bila komplicirana. Prvenstveno bi se trebao fokusirati na sigurnost potrošača. Stručnjaci za ovo područje dostupni su već godinama, jer je kanabis najproučavanija biljka u ljudskoj povijesti. Najveća odgovornost nadležnih bi stoga trebala biti zaštita potrošača, što bi postigli uvođenjem obveznog testiranja i certificiranja svih prehrambenih proizvoda koji sadrže CBD. Treba ih testirati na otrovne tvari i utvrditi je li vrijednost CBD-a u svakom proizvodu jednaka onoj deklariranoj na pakiranju. Ovako ne bi bilo trovanja ni obmane. Razumljivo je i ispravno da je tržište CBD proizvoda regulirano. Ali potpuna zabrana CBD-a nije rješenje. Zabrana može značiti samo daljnji razvoj crnog tržišta jer cijene preparata već vrtoglavo rastu, a o kvaliteti preparata i profesionalnosti prodavača da i ne govorimo. Konoplja (a posljedično i CBD) je postojala, postoji, a postojat će i nakon moguće administrativne zabrane. Zabranom će ponovno biti oštećeni potrošači koji su brzo prigrlili CBD pripravke, a naravno i legalni proizvođači pripravaka. Kome je to u interesu?

Još samo da dodam da je umjetno dobiveni, „sintetski“ CBD dopušten u prodaju, iako je u zadnjih nekoliko godina bilo puno slučajeva i studija koje dokazuju njegovo slabije djelovanje i prije svega brojne zabrinjavajuće nuspojave koje prirodni CBD iz ekstrakta cvijeta konoplje nema. Sad shvati i vjeruj...

Tekst: Dejan Batista