doc. dr. Tanja Bagar: O konoplji treba razgovarati bez dosadašnje stigme, tek tada možemo očekivati plodnu raspravu koja će biti temelj za pravilnu regulaciju.

Viva i ja.canna.blog

U ljetnim brojevima smo in Živio i na portalu viva.si pokrenuo pitanje uporabe kanabisa u medicinske svrhe. Redakcija je zaprimila brojna pitanja čitatelja koji su htjeli znati više. Zato smo odlučili u svakom broju posvetiti po jedan članak ovom uistinu širokom području, i to u suradnji s Međunarodnim institutom za kanabinoide ICANNA i zajedno s raznim stručnjacima koji će svatko iz svog područja pripremati priloge na I.canna.blog na web stranici ICANN-a. Za početak objavljujemo razgovor s ravnateljem instituta izv. prof. dr. Tanja Bagar.

Vi ste mikrobiolog i doktor biomedicinskih znanosti. Doktorirali ste na Medicinskom fakultetu iz znanosti utemeljene na dokazima. Što vas je uvjerilo da se time počnete profesionalno baviti, budući da je područje kanabinoida još uvijek u povojima?
Oduvijek sam bio fasciniran radom našeg tijela, posebno stanica. Komunikacijski putovi između njih posebno su izvanredni, jer neumorno prenose signale po cijelom tijelu. Tijekom studija učili smo o međustaničnoj komunikaciji u nekoliko predmeta, pa sam bio tim više iznenađen kada sam nekoliko godina nakon doktorata naišao na članak o endokanabinoidnom sustavu (ECS) koji je zajednički svim kralješnjacima, pa tako i ljudima , a o kojoj ništa nisam znao . Impresionirala su me saznanja o njegovoj funkciji i ulozi u našem tijelu, kao i istraživački potencijal ovog područja.

Riječ je o području u kojem vlada velika zbrka, ne samo na znanstvenom, već i na pravnom, materijalnom i političkom planu, a sve je vođeno predrasudama. Zašto?
Slažem se, stvarno je zbunjujuće. Informacija je sve više, kao i dezinformacija i gluposti. Pogledajte samo naše zakonodavstvo o kanabisu - propisi ministarstava nešto dopuštaju, vladini propisi to zabranjuju, a Jedinstvena konvencija o opojnim drogama, koju je usvojila Opća skupština Ujedinjenih naroda, zanemaruje se.

Takvo stanje nikome ne koristi.
Želim da pomislite na mnoge namjene i potencijal konoplje kada razmišljate o njoj. Stigmatizirali smo i industrijsku konoplju, nekad posve uobičajenu kulturu koja se nalazila u svakoj kući u Prekmurju. Ozbiljnost stigmatizacije od strane opće javnosti, ali i od strane stručnjaka polako se smanjuje, kako svijest i obrazovanje ubrzavaju ovaj proces. No, čini se da idemo iz jedne krajnosti (zabrana) u drugu (prisvajanje od strane vlasti) u pravnom sustavu, pri čemu se obje strane pozivaju na zaštitu interesa ljudi.

Je li to bio razlog zašto ste ove godine sa skupinom različitih stručnjaka iz različitih zemalja osnovali međunarodni institut ICANNA?
Uz proučavanje stručne literature, počeo sam posjećivati mnoge kongrese na ovu temu, prvo kao slušatelj, zatim kao predavač. Počeli su mi se obraćati roditelji bolesne djece koja su zbog (ne)mogućnosti liječenja u Sloveniji prepuštena sama sebi, au iznimno teškim situacijama tražili su mogućnosti liječenja u inozemstvu i uložili puno energije, vremena, novca i nada u ovo. Te su me priče jako dirnule. Pomogao sam im koliko sam mogao, između ostalog, moji roditelji i ja smo se zanimali za mogućnosti legalne proizvodnje CBD dodatka prehrani koji bi bio kontroliran od sjemena do gotovog proizvoda. Stoički odgovor bio je dovoljno rječit da odustanemo od te namjere i potvrdio je potrebu cjelovitijeg pristupa ovoj problematici. Takav pristup omogućuje forma istraživačko-obrazovnog instituta u kojem rade inozemni i domaći stručnjaci iz različitih područja i relevantan je igrač u ovoj priči.

Jedan od glavnih ciljeva ICANNA Instituta je regulacija ovog područja, kako ste napisali, regulacija po mjeri čovjeka? Što to znači?
Sadašnja zbrka i red sigurno ne odgovaraju čovjeku. Za ilustraciju: industrijska konoplja, koja je inače izuzeta iz spomenute Jedinstvene konvencije o drogama, dopuštena je u prehrambene svrhe sukladno propisima. Međutim, prirodni nepsihoaktivni dodatak prehrani CBD, napravljen od industrijske konoplje, službeno je dopušten samo uvjetno. Koliko mi je poznato, još nitko nije uspio dobiti rješenje Javne agencije za lijekove i medicinska sredstva za ovaj dodatak prehrani. S druge strane, s nekoliko klikova na internetu možemo pronaći ogroman izbor CBD dodataka, ali oni su neprovjereni. Priča o THC-u također je znakovita. Zbog svoje psihoaktivnosti ili "omrženosti" kanabis se svrstava u 1. skupinu, odnosno u društvo najtežih droga. Tada je samo izolirani ili sintetski THC stavljen u 2. skupinu, što omogućuje njegovu primjenu u zdravstvu. Ne samo da sintetski THC ima niži terapeutski potencijal od prirodne aktivne tvari, već se ozbiljno postavlja pitanje i njegove (ne)sigurnosti. Za razliku od toga, CBD prisutan u biljci djeluje kao antagonist THC-a i smanjuje njegovu psihoaktivnost, a osim toga, međusobno pojačavaju ljekovito ili blagotvorno djelovanje. Sama posljednja izmjena, kojom su izvadak stavili u 2. skupinu, nije dovoljna. Nužna je dekriminalizacija kanabisa i odgovarajuća regulacija.

Kako ćete to postići?
Prvo moramo početi govoriti o kanabisu bez dosadašnje stigme, tek tada možemo očekivati plodnu raspravu koja će biti temelj za pravilnu regulaciju. U ovom trenutku potrebno je iznova upozoravati na nerazumljivost. Isticanjem bitnih naglasaka i rezultata raznih projekata koji su još u tijeku, želimo pobijediti predrasude i potaknuti nadležne državne institucije da što prije poduzmu nešto. Za političke stranke, koje su sve svjesnije potrebe sustavnog pristupa i modernizacije zakonodavstva, ovo područje i dalje ostaje polje skupljanja političkih poena. Pa jedni pripremaju jedno rješenje, drugi drugo, ali se u biti ništa ne pomiče.

Ipak, stavovi prema kanabisu se mijenjaju. Doktori su najsuzdržaniji. Što mislite zašto je to tako?
Liječnici imaju svoju doktrinu i po njoj se ponašaju. Budući da kanabinoidi nisu uključeni u to, njihova nevoljkost je razumljiva. No, sve su upoznatiji s mogućnostima liječenja kod njih i nadam se da neće samo pasivno čekati, već će i sami ukazati na nužnost promjena na ovom području. Ne samo zbog njihove misije. Za sada je malo onih koji mogu otvoreno i barem s osnovnim znanjem razgovarati sa svojim pacijentima o kanabisu i smislu njegove uporabe u pojedinačnim slučajevima. Također nam se obraća sve više liječnika s kojima rado surađujemo. Od toga najveću korist imaju pacijenti. No, žaloste nas priče pacijenata kako su nailazili na veliko nerazumijevanje ili odbijanje liječnika. Mnogi pacijenti ne usude se čak ni reći liječnicima da koriste kanabis. Za osjetniji pomak nužan je sustavni pristup, pa se vraćamo na državne ovlasti, a za buduće generacije liječnika razmišljamo io uključivanju ove vrste sadržaja u studijske programe.

Živio proveo jedno od rijetkih istraživanja među slovenskim liječnicima o odnosu prema kanabisu. Velika većina, gotovo 85 posto, ispitanika priznalo je da ne zna dovoljno i da želi više informacija kako bi o ovoj temi mogli razgovarati sa svojim pacijentima. Vaš Zavod i Vi osobno već predajete liječnicima na ovom području. Što ih najviše zanima?
Priznanje velike većine da ne znaju dovoljno ne čudi, ali pozitivno je to što žele više informacija i edukacije. Bilo je krajnje vrijeme da se to dogodi. Pacijente zanimaju konkretne stvari, a liječnike stoga najviše zanimaju pripravci, doze, (kontra)indikacije, inozemne prakse i slično. Surađujemo s kolegama s instituta u raznim oblicima prijenosa znanja, no nije bitna formalnost, odnosno da se edukacija samo provodi, već je ključni sadržaj i naravno praksa.

I.canna.blog jedna je od prvih aktivnosti koju ICANNA institut pokreće zajedno s Vivom, jer nas povezuje zajednički cilj, prevladavanje predrasuda u smjeru razborite i konstruktivne rasprave za dobrobit ljudi...
Gdje ima dobre namjere i volje, ima i načina, pa smo s Vivom brzo našli zajednički jezik. I.canna.blog će sukreirati pronicljivi domaći i inozemni stručnjaci i rasvjetljavati problematiku kanabisa iz različitih područja. Zato smo mi i Viva još više posvećeni da ovim projektom damo kvalitativni doprinos. Blog će biti objavljen na isti dan kada Viva izlazi svakog mjeseca. Zajedničkim snagama korak po korak rušit ćemo tabue u smjeru destigmatizacije i razbijanja predrasuda o kanabisu. Stoga pozivam čitatelje da svakog prvog petka u mjesecu čitaju web stranice Zavoda ICANN i časopisima Živio.

POTPUNO JEDNOSTAVNO!

Što su kanabinoidi? To su spojevi koji se vežu na kanabinoidne receptore. U osnovi se dijele u tri skupine prema podrijetlu:

• endokanabinoidi: proizvodi ih svako ljudsko biće i dio su našeg endokanabinoidnog sustava,
• fitokanabinoidi: nalaze se u nekim biljkama, posebno u kanabisu,
• sintetski kanabinoidi: stvoreni u laboratorijima kemijskim reakcijama.

Što je CBD? To je jedan od više od 140 kanabinoida u kanabisu koji nije psihoaktivan niti opojan. Djeluje na CB2 receptore posebno na periferni živčani sustav i stanice imunološkog sustava. Ovo je posljednjih godina najintenzivnije proučavani kanabinoid, jer pokazuje izniman potencijal kod raznih bolesti, primjerice epilepsije, raka, dijabetesa, Alzheimerove bolesti itd.

Što je THC? Ovo je psihoaktivni kanabinoid u kanabisu. Veže se na CB1 receptore koji su uglavnom prisutni u središnjem živčanom sustavu. Mnogi CB1 receptori nalaze se u određenim moždanim centrima (pamćenje, koordinacija, bol...). Aktivacija ovih receptora uzrokuje intoksikaciju (opijanje), što je glavni razlog zabrane kanabisa. Odavno postoji interes za njegovu primjenu u medicinske svrhe, pri čemu je prirodni oblik zbog veće učinkovitosti (sinergije) i sigurnosti bolji od sintetskog.

Tekst: Izv. dr. Tanja Bagar