Kanabinoidi i komunikacija

U ovom članku izv. prof. Dr. Tanja Bagar bavi se ulogom kanabinoida, endokanabinoidnog sustava (ECS) i ulogom fitokanabinoida u čovjeku. Na jednostavan način objašnjava kako funkcionira ljudski ECS i kako možete provjeriti je li vaš još uvijek u dobrom stanju.

Sigurnost u ludom svijetu: uloga endokanabinoidnog sustava i fitokanabinoida

Ljudsko tijelo je neobičan i složen sustav. Sastojimo se od nekoliko trilijuna ljudskih stanica i deset puta više prijateljskih mikroba. Svaka pojedinačna stanica je, moglo bi se reći, svemir za sebe. Pogotovo kada uzmemo u obzir da se u svakom trenutku u svakoj stanici odvija više od 10.000 biokemijskih reakcija koje su točno vremenski i prostorno usklađene. I kako svi ti deseci trilijuna stanica funkcioniraju kao jedinica, naše ljudsko tijelo?
Ako uzmemo u obzir da se ponekad čak i nekoliko ljudi u kući, a kamoli selo, grad ili država, ne mogu uskladiti, kako je onda tako ogroman broj jednostavnih stanica sposoban raditi zajedno? Dobro, odgovor na to nije baš jednostavan, ali je iznimno fascinantan. Sve počinje i završava komunikacijom.
Srećom po nas, stanice su izvrsni komunikatori, imaju puno toga za reći jedna drugoj i također su dobri slušatelji. Stanica je od okoline odvojena membranom, dvostrukim lipidnim slojem, koji je fluidan i pokretljiv, poput tekućeg mozaika, a iako zapravo odvaja stanicu od okoline, omogućuje stanici i komunikaciju s okolinom. Stanice šalju i primaju stotine poruka u obliku kemijskih signalnih molekula. Signalne molekule uključuju hormone kao što su kortizol, testosteron i estrogen, kao i neurotransmitere kao što su serotonin, dopamin i kanabinoidi.

Homeostaza ili ravnoteža

Da, istina je, zdrava tijela proizvode THC i CBD-like molekule koje imaju vrlo važnu ulogu. To su naši vlastiti kanabinoidi ili endokanabinoidi i dio su krovnog sustava u tijelu koji sada poznajemo kao endokanabinoidni sustav.
Svi smo čuli za imunološki sustav, kardiovaskularni sustav, hormonalni sustav i mnoge druge sustave u tijelu, ali samo nekoliko ljudi i vrlo malo liječnika zna za endokanabinoidni sustav, iako je on otkriven 1988. godine i superiorniji je od prethodno spomenutih sustava. Endokanabinoidni sustav ili skraćeno ECS regulira rad većine naših stanica, utječe na rad svakog organa i tjelesnog sustava, ali i na naše emocije i percepciju okoline.
Njegova primarna uloga je zaštita naše unutarnje biokemijske ravnoteže. homeostaza. Ova riječ potječe od grčke riječi homoios – sličan. Homeostaza se definira kao sposobnost održavanja unutrašnjosti stanice ili organizma nepromijenjenom unatoč velikim promjenama u okolišu. Primjerice, imamo homeostatsku tjelesnu temperaturu (bez obzira je li vani zimi minus 5 stupnjeva ili ljeti plus 30 stupnjeva), homeostatsku pH vrijednost u krvi i slično. Ako postoje samo minimalne promjene tih vrijednosti, pokreće se niz mehanizama za uspostavljanje homeostaze – ravnoteže – što je brže moguće.

Usporedba ECS-a s imunološkim sustavom

Drugo moguće objašnjenje je usporedba ECS-a s imunološkim sustavom. Svi znamo da imamo složen imunološki sustav koji nas štiti od patoloških bakterija, virusa i parazita. Imamo ECS da nas zaštiti od svih mogućih opasnosti, bilo da se radi o toksinima, fizičkim ozljedama, emocionalnoj boli, upalama ili bilo čemu drugom što može poremetiti ravnotežu u našem tijelu. Ako pogledamo samo ovih pet područja života, jasno možemo vidjeti u kakvom je stanju naš ECS, je li još uvijek u formi i radi ono što bi trebao ili je njegova funkcija već narušena.
U modernom društvu sa svim njegovim zahtjevima, naša unutarnja ravnoteža podložna je mnogim izazovima. Pogledajmo tipičan dan u životu modernog čovjeka: buđenje uz budilicu (obično uz ne baš prijateljski zvuk i neusklađen s dnevnim ritmom), spremanje sebe i svoje djece za dan, neprestano gledanje na sat, jurnjava, kaos i prometne gužve, odgovorni i stresni poslovi, zahtjevni odnosi, toksično okruženje, a kao da to nije dovoljno – ni naša hrana nije baš savršena, niti je naša pitka voda i zrak. Kada konačno dođemo kući, izlažemo se plavoj svjetlosti raznih ekrana kako bismo se opustili i zaspali u ne baš idealnom okruženju (svjetlosno zagađenje, elektrosmog).

Da bi naša biokemija barem donekle dobro funkcionirala i održala naše zdravlje, unatoč svim tim podražajima, moramo imati izuzetne obrambene mehanizme. Naš ECS se aktivira mnogo puta dnevno i proizvodi endokanabinoide koji štite našu ravnotežu. Procjenjuje se da se danas ECS aktivira više puta u jednom danu nego što je to bio slučaj u jednom mjesecu prije 100 godina, pogotovo kada uzmemo u obzir da se aktivira i tijekom emocionalnih tegoba i stresa. Ako se to događa dulje vrijeme, može doći do poremećaja u njegovom radu.
Danas znamo da je to jedan od prvih koraka u razvoju kroničnih bolesti, da tako kažemo prvi domino koji dovodi do urušavanja složene domino strukture. Lako možemo zamisliti da ECS ne radi kao da je prva linija obrane našeg tijela isključena. I u takvom slučaju, uporaba egzogenih kanabinoida, posebice fitokanabinoida, može biti od iznimne važnosti.

Životni stil i ECS

Naš način života može podržati ili naškoditi endokanabinoidnom sustavu. Često ne shvaćamo da odluke koje donosimo svaki dan također utječu na stanje našeg ECS-a. Hrana, dodaci prehrani i lijekovi koje konzumiramo utječu na enzime koji stvaraju i razgrađuju naše endokanabinoide. Na ECS utječu prehrana i post, ali ne samo to – čak i atmosfera u kojoj jedemo utječe na ECS. Dokazano je da masaža i tjelovježba također povećavaju proizvodnju endokanabinoida.
Dobro poznato trkačko uzbuđenje, euforičan osjećaj koji neki trkači osjećaju nakon intenzivnog aerobnog vježbanja, rezultat je anandamida, vlastite molekule nalik THC-u koja se proizvodi tijekom vježbanja u dijelu mozga zaduženom za nagradu. Kao da je naš ECS dizajniran da nagrađuje kretanje. Naš endokanabinoidni sustav treba esencijalne masne kiseline jer su one građevni blokovi u sintezi endokanabinoida. Kad ih nemamo dovoljno, to je kao da pokušavamo sagraditi kuću bez cigli. Crijeva također igraju važnu ulogu, jer to nije samo mjesto gdje se nalazi najveći dio našeg imunološkog sustava, već se tamo nalazi i većina našeg endokanabinoidnog sustava. Ako su omega-3 masne kiseline cigle kuće, zdrava crijeva temelj su kuće.

Operacija CBDDa na našem tijelu

Među fitokanabinoidima iz konoplje, jedan od najbolje proučenih je CBD. kanabidiol. Ovaj ima jako dugačak popis. pozitivni učinci na funkcioniranje našeg tijela, ali u ovom ćemo se članku usredotočiti na neke dobro proučene zaštitne uloge koje mogu biti od pomoći u suočavanju s izazovima modernog društva i života u današnjem ludom svijetu.

1. Prvi je svakako suočavanje sa stresom. Za CBD Postoje brojni dokazi o tome kako utječe na lučenje kortizola, hormona stresa, te kako smanjuje fizičke posljedice dugotrajnog stresa. Naše tijelo je evoluiralo da se može brzo prilagoditi opasnim situacijama. Razvili smo mehanizam za brzo osiguravanje većih količina energije u slučaju opasnosti, za borbu ili bijeg, i tako poboljšali naše šanse za preživljavanje. No, naše tijelo nije prilagođeno dugotrajnom stresu, koji je postao gotovo konstanta modernog života. Tako tijelo reagira reakcijom "bori se ili bježi" na svakodnevne situacije kao što su prometne gužve, opterećenja, rokovi, "diploma - brak - kuća - djeca", društveni pritisak i još mnogo toga. Stoga se sve više ljudi suočava s iscrpljenošću ili čak izgaranjem. Različiti znakovi upozorenja pokazuju da se naše nadbubrežne žlijezde ne nose sa zahtjevima našeg načina života. Znakovi mogu varirati od blagih, kao što je osjećaj slabosti nakon infekcije koja traje dulje nego inače, do ozbiljnih simptoma kao što su osakaćenost, stalni umor, ponavljajuće infekcije, bolovi, glavobolje, poteškoće s koncentracijom, nesanica i probavni problemi. CBD možemo ugraditi u svoje živote i kako bismo spriječili izgaranje i ako se s njime već suočavamo. Kada smo pod većim stresom, gubimo ruke, selimo se, razvodimo se, putujemo... uzimamo cca. 30 mg CBD-a dnevno u nekoliko doza, no ako smo već izgorjeli, najbolje je konzultirati se sa stručnjakom i zajedno odrediti protokol za obnovu endokanabinoidnog sustava, rada nadbubrežne žlijezde i cirkadijalnog ritma. Kanabinoidi su definitivno temelj ove vrste protokola. Budući da je ECS sastavni dio percepcije naše stvarnosti i okoline te doživljavanja opasnosti, na neki način je sučelje između vanjskog svijeta i naših biokemijskih odgovora, dobro funkcioniranje ECS-a dugoročno je ključno za adekvatno sagledavanje okoline i njezinih potencijalnih opasnosti.

2. Kardiovaskularne bolesti zaslužuju posebnu pozornost, kada govorimo o suočavanju s izazovima suvremenog svijeta, jer su oni još uvijek vodeći uzrok smrti. Ishemija je bolest u kojoj je smanjen dotok krvi (a time i kisika) u jedan dio tijela. Uzroci su različiti, od krvnih ugrušaka, fizičkih ozljeda i visokog krvnog tlaka. Sve to može dovesti do srčanog ili moždanog udara, a simptomi ovise o mjestu začepljene krvne žile jer se ugrušci mogu pojaviti bilo gdje u tijelu. Kada govorimo o učincima kanabinoida na zdravlje kardiovaskularnog sustava, stvarno moramo razlikovati različite kanabinoide. THC je strogo kontraindiciran kod osoba s kardiovaskularnim bolestima. CBD se pokazao iznimno korisnim. Preventivnom primjenom CBD-a značajno su ublažene posljedice naknadnog srčanog udara, manje je oštećenje srčanog mišića i skraćeno je vrijeme oporavka. Kada je CBD korišten unutar 24 sata od srčanog udara, ishod je bio sličan. U slučaju moždanog udara, opažanja su bila usporediva s onima kod srčanog udara. I preventivna uporaba CBD-a i njegova uporaba ubrzo nakon kardiovaskularnog događaja imala je izuzetno pozitivne kardiovaskularne učinke. Preventivna uporaba CBD-a stoga je osobito prikladna i važna za osobe koje imaju genetske predispozicije ili čimbenike rizika za kardiovaskularne bolesti.

3. U modernom svijetu mnoge nam stvari s pravom idu na živce, a zaštita mozga i cijelog živčanog sustava trebala bi nam biti jedan od prioriteta ako želimo dugoročno zdravlje.. Širina i intenzitet podražaja kojima smo svi izloženi živeći u modernom svijetu izuzetno je stresan, a pronalaženje načina da zaštitimo svoj živčani sustav je ključno. Patent za upotrebu kanabinoida kao neuroprotektivnih sredstava odobren je u SAD-u prije više od deset godina. Dokazano je da CBD povećava protok krvi u mozgu i ima snažne neuroprotektivne učinke. Također smanjuje otpuštanje ekscitatornih neurotransmitera i štiti neuronske mitohondrije, "elektrane" stanica. Zanimljivo je da je CBD imao mali učinak na neurone kada su bili u normalno pobuđenom stanju, ali je imao izražen zaštitni učinak kada su bili prenapaljeni. To znači da CBD ima zaštitnu funkciju kada je naš živčani sustav pod velikim stresom i smanjuje "buku" u živčanom sustavu. Vjerojatno je većini nas poznat osjećaj zujanja u glavi navečer, ako je dan bio stresan i puno se toga dogodilo... osjećaj da nosimo košnicu umjesto glave. Kada je neuronska aktivnost mirna, obično vlada tišina, CBD djeluje kao svojevrsna kočnica kada aktivnost živčanog sustava poraste iznad zdravih razina.

4. Za kraj, dotaknimo se malo anti-age. Pojam anti-aging često se povezuje ili čak poistovjećuje sa smanjenjem bora, korištenjem botoxa i uklanjanjem viška opuštene kože, iako je starenje koje se odražava na koži zapravo rezultat unutarnjih procesa. Stoga je biološka dob mnogo važnija od naše kronološke starosti. EMŠO ne djeluje na nas ako nam je biokemija uravnotežena. Važnije od toga koliko bora izbrojimo oko očiju i čela i koliko smo sijedih vlasi potajno iščupali jest pitanje koliko se naše stanice i organi čine starim ili mladim. Anti-aging medicina ne bavi se toliko našim vanjskim izgledom, koliko stanjem i funkcioniranjem naših vitalnih sustava i, naravno, homeostazom. Tu se ističu svojstva kanabinoida: od antioksidativnog, protuupalnog i neuroprotektivnog djelovanja na staničnoj razini do djelovanja na kognitivnu funkciju, zdravlje kardiovaskularnog i crijevnog sustava na sistemskoj razini. Telomeri igraju vrlo važnu ulogu u starenju, kako unutarnju tako i vanjsku. To su svojevrsni biološki satovi, možemo ih zamisliti kao zaštitne kapice na krajevima kromosoma. Telomeri su očuvani tijekom evolucije od jednostaničnih organizama do sisavaca, što ukazuje na njihovu važnu ulogu. Sa svakom diobom stanice gubi se dio telomera, pa se one skraćuju sa svakom diobom i starenjem. Kada postanu prekratki, kromosomi se više ne mogu dijeliti i stanica umire. Duljina telomera tako određuje našu staničnu starost. Mnogi pristupi protiv starenja, čak i genske terapije, ciljaju na telomere, posebno na enzim telomerazu – enzim koji ih skraćuje – pa se traže spojevi koji usporavaju taj enzim. Pa, do sada ste već vjerojatno pogodili – istina je, kanabinoidi smanjuju aktivnost ovog enzima. Kanabinoidi na mnogim razinama doprinose mladenačkoj biokemiji, ravnoteži naših stanica, sposobnosti nošenja sa stresom i duljini naših telomera, te su stoga iznimne molekule protiv starenja.

Je li naš ECS u dobrom stanju?

Na kraju se, naravno, postavlja pitanje je li naš ECS još uvijek u dobroj formi i radi kako treba, i dalje vas štiti od ludog svijeta? Budući da znamo da je ECS važan za san, apetit, pamćenje, snagu mišića i imunološki sustav, pozivam vas da budete brutalno iskreni u vezi svoje dijagnoze. Objektivno i samokritično sagledajte ovih pet područja svog života i odgovorite na sljedeća pitanja:
– Imam li uravnotežen apetit?
– Spavam li dobro, budim li se? odmorio sei puna energije?
– Imam li dovoljno snage mišića za svoj dnevne aktivnosti? Opuštaju li se mišići dobro navečer?
– Pamtim li informacije koje su mi važne i mogu li lako zaboravljam nevažne svakodnevne informacije?
– Ili moj imunološki sustav radi dobro? Ili samo Rijetko se razbolim. zbog sezonskih infekcija?

Ako ste na sva ova pitanja odgovorili s "da", tada vaš ECS najvjerojatnije dobro funkcionira i adekvatno štiti vašu biokemiju. Ali ako ste na jedno ili više ovih pitanja odgovorili s "ne", krajnje je vrijeme da podržite funkcioniranje svog endokanabinoidnog sustava i tako postavite čvrste temelje za dugoročno zdravlje i vitalnost bez obzira na ludilo svijeta oko nas.

napisao: doc. dr. Tanja Bagar

Izvori i literatura:

Spinella TC, Stewart SH, Naugler J, Yakovenko I, Barrett SP. Procjena očekivanih učinaka kanabidiola (CBD) na akutni stres i anksioznost u zdravih odraslih osoba: randomizirana križna studija. Psihofarmakologija (Berl). 2021. srpnja; 238 (7): 1965-1977. doi: 10.1007/s00213-021-05823-w. Epub 4. travnja 2021. PMID: 33813611; PMCID: PMC8233292.

Paradisi A, Oddi S, Maccarrone M. Endokanabinoidni sustav u starenju: nova meta za razvoj lijekova. Curr Ciljevi lijekova. 2006. studeni;7(11):1539-52. doi: 10.2174/1389450110607011539. PMID: 17100593.

Yang, L., Rozenfeld, R., Wu, D., Devi, L. A., Zhang, Z., i Cederbaum, A. (2014.). Kanabidiol štiti jetru od steatoze izazvane alkoholom putem mehanizama koji uključuju inhibiciju oksidativnog stresa i povećanje autofagije. Biologija i medicina slobodnih radikala, 68, 260 – 267.

Blessing EM, Steenkamp MM, Manzanares J, Marmar CR. Kanabidiol kao potencijalni tretman za anksiozne poremećaje. Neuroterapeutici. Listopad 2015;12(4):825-36. doi: 10.1007/s13311-015-0387-1. PMID: 26341731; PMCID: PMC4604171.

Kicman A, Toczek M. Učinci kanabidiola, neopijajućeg spoja kanabisa, na kardiovaskularni sustav u zdravlju i bolesti. Int J Mol Sci. 14. rujna 2020.;21(18):6740. doi: 10.3390/ijms21186740. PMID: 32937917; PMCID: PMC7554803.

Rabino M, Mallia S, Castiglioni E, Rovina D, Pompilio G, Gowran A. Endokanabinoidni sustav i kanabidiol: prošlost, sadašnjost i perspektiva za kardiovaskularne bolesti. Pharmaceuticals (Basel). 17. rujna 2021.;14(9):936. doi: 10.3390/ph14090936. PMID: 34577636; PMCID: PMC8472406.

Britch SC, Babalonis S, Walsh SL. Kanabidiol: farmakologija i terapijski ciljevi. Psihofarmakologija (Berl). 2021. siječnja; 238 (1): 9-28. doi: 10.1007/s00213-020-05712-8. Epub 2020, 21. studenog. PMID: 33221931; PMCID: PMC7796924.

Legare CA, Raup-Konsavage WM, Vrana KE. Terapeutski potencijal kanabisa, kanabidiola i lijekova na bazi kanabinoida. Farmakologija. 2022;107(3-4):131-149. doi: 10.1159/000521683. Epub 2022, 28. siječnja. PMID: 35093949.

Eisenstein TK, Meissler JJ. Učinci kanabinoida na funkciju T-stanica i otpornost na infekcije. J Neuroimmune Pharmacol. 2015.; 10(2):204-216. doi:10.1007/s11481-015-9603-3