Otkako postoji čovječanstvo, naše tijelo bi na akutne stresne događaje trebalo odgovoriti odgovorom na stres, koji svi dobro poznajemo pod nazivom "bori se ili bježi", kako bi održao unutarnju ravnotežu. Iako nas je taj odgovor svim svojim unutarnjim mehanizmima štitio od tada do danas i omogućio nam opstanak do danas, može nas i ugroziti i dovesti do bolesti.

Što nam se događa tijekom borbe ili bijega?

Fiziolog Walter Bradford Cannon prvi je opisao reakciju na stres "bori se ili bježi", koja štiti našu unutarnju ravnotežu ili homeostazu, u svojoj knjizi The Wisdom of the Body. Jednostavan primjer funkcioniranja homeostaze je, primjerice, regulacija tjelesne temperature. Kada boravimo u prevrućem okruženju, također se pojačano znojimo i tako hladimo tijelo te tako održavamo optimalnu tjelesnu temperaturu. Održavanjem unutarnje tjelesne ravnoteže održava se ravnoteža odnosno zdravlje svake stanice u tijelu.

Kada smo izloženi akutnom stresu (kao što je prometna nesreća), koji može ugroziti naše živote, aktivira se poseban živčani i hormonalni odgovor, odgovor "bori se ili bježi", koji štiti našu unutarnju ravnotežu. Aktivira ga simpatički živčani sustav koji zajedno s parasimpatičkim (suprotna strana simpatičkog) čini autonomni (nesvjesno djelujući) živčani sustav koji regulira neke tjelesne sustave, a da toga nismo svjesni.

Dakle, parasimpatički živčani sustav potiče tijelo na opuštanje, hranjenje, probavu, odmor i reprodukciju, dok simpatički živčani sustav to isključuje i potiče tijelo na borbu ili bijeg. To znači da se svaki dan nesvjesno pitamo: "Ugrožava li me ova situacija?", "Trebam li se boriti?", "Trebam li pobjeći?"... i tako se stalno prebacujemo između jednog i drugog dijela autonomije. živčani sustav.

Istraživači vjeruju da nam je ovaj mehanizam nekoć bio vrlo koristan jer nam je omogućavao borbu ili bijeg od predatora. Naravno, reakcija na stres pomaže nam i danas, ali može postati problem ako izmakne kontroli. To znači da se, primjerice, uopće nikada ne "gasi" ili se pali pri svakom i najmanjem stresnom događaju koji nam ne ugrožava život.

To znači da se pali svaki dan i pri najmanjem stresu: u slučaju prometne gužve, svađe s partnerom, brige oko otplate kredita, slušanja izvješća o terorističkom napadu... To se događa i ljudima koji pate od anksioznosti, depresije ili posttraumatskog stresnog sindroma. Kada se to dogodi, tijelo i psiha više nemaju vremena za opuštanje i smirivanje ili regeneraciju. Ali taj stalni odgovor nas može toliko iscrpiti da se čak i razbolimo.

Kako bismo bolje razumjeli zašto se možemo razboljeti, pogledajmo što nam se događa tijekom odgovora na stres. Stimulacija simpatičkog živčanog sustava i lučenje hormona stresa (kortizol, norepinefrin, adrenalin...) povećava krvni tlak, ubrzava rad srca i potiče znojenje. Istodobno povećava prokrvljenost tkiva koja omogućuju odgovor tijela na prijetnju (mišići, srce, pluća, mozak...) i smanjuje prokrvljenost tkiva nevažnih za borbu ili bijeg (koža , gastrointestinalni trakt, bubrezi, reproduktivni organi...).

Osim toga, razina šećera u krvi raste, funkcija imunološkog sustava je inhibirana i stvaranje kostiju je usporeno. Poremećeno začeće, probavni problemi, visoki krvni tlak, srčani problemi, visoka razina šećera i inzulina u krvi, loš rad imunološkog sustava, problemi s kostima, živčana razdražljivost, izljevi bijesa, brige i straha, napadaji panike, depresija...sve to oni može biti rezultat "izbačenog" odgovora "bori se ili bježi". Naravno, takva situacija može dovesti do prekomjerne prehrane, zlouporabe alkohola, kave, cigareta i teških droga, kao i antidepresiva.

Kako si možemo pomoći da nas stres ne uništi?

Prije svega, potrebno je shvatiti da živimo u sve više stresna vremena. Ako su podaci točni, prije 50.000 godina čovjek je radio samo 15 sati tjedno kako bi preživio. Ostatak vremena imao je na raspolaganju za odmor i regeneraciju. U današnje vrijeme uglavnom radimo 40 do 60 sati tjedno! Osim toga, slobodno vrijeme često provodimo pred ekranima, sve smo manje u dodiru s prirodom, sve manje pričamo, a ne manje važno - sve manje slušamo i vlastitu savjest.

Budući da smo sami odgovorni za svoje zdravlje, dobro je što prije shvatiti da takav način života treba što prije napustiti i pobrinuti se da nas psihički stres ne uništi.

Kvalitetna prehrana, adekvatna hidracija i tjelovježba nisu dovoljni, potrebno je pronaći i vrijeme za "probaviti" svakodnevne psihofizičke napetosti - vrijeme za sebe. Kad smo opušteni, puni energije i dobro raspoloženi, drugačije ćemo, manje burno reagirati i na uobičajene stresne situacije ili se barem brže oporaviti od njih.

Kad god je to moguće, u slobodno vrijeme ugasite ekrane i priuštite si masažu, opojnu aromaterapiju, slušanje opuštajuće glazbe... Možete se vratiti i prirodi koja uvijek opušta tijelo i duh. Ako se uz to izuvate i hodate bosi (ili barem u bosim cipelama), stimulacijom akupresurnih točaka na stopalima dodatno ćete pridonijeti uravnoteženju energetskih tokova u tijelu i tako pomoći napetom tijelu i umu opustiti se. Također je dobro svaku emocionalnu napetost što prije “probaviti” kako tuga, ljutnja, zabrinutost i druge negativne emocije ne bi nepotrebno uključile simpatički živčani sustav. U tome vam može pomoći iskren razgovor sa samim sobom (sa svojom savješću) ili s dobrim prijateljem.

CBD opušta bez opijanja

Uzimanje kanabidiola (kanabinoid CBD) jedna je od brojnih mjera koje uravnotežuju funkcioniranje autonomnog živčanog sustava. Sadrže ga npr CBD kapi i CBD tekućine za inhalaciju za opuštanje, koji se pripremaju od ekstrakta cvjetova industrijske konoplje. Za razliku od THC-a, nema psihoaktivnih učinaka, a istraživanja su pokazala da ima veliki potencijal za očuvanje i obnovu zdravlja - djeluje protuupalno, antioksidativno, neuroregenerativno, anksiolitičko i antipsihotično.

CBD podržava rad endokanabinoidnog sustava i tako pomaže u smirivanju rada simpatičkog živčanog sustava. Nekoliko studija otkriva da optimalno funkcionirajući endokanabinoidni sustav (ES) također omogućuje uravnoteženo funkcioniranje autonomnog živčanog sustava. Za ES se kaže da uglavnom utječe na aktivaciju parasimpatičkog dijela autonomnog živčanog sustava. To znači da pomaže isključiti simpatički živčani sustav i time vratiti tijelo iz stresa u stanje smirenosti, probave, odmora...ukratko, u stanje psihofizičke obnove. Dokazano je da uzimanje CBD-a smanjuje anksioznost, depresiju, strah od javnog nastupa itd. Možete pročitati više o tome u Kako sačuvati svoj mozak.

Mirisno opuštanje

Učinkovito je i udisanje eteričnih ulja koja svojim valovima u samo nekoliko sekundi izravno utječu na dobrobit i mogu nas umiriti ili opustiti.

U eterična ulja koja najviše opuštaju spadaju eterično ulje prave lavande (Lavandula angustifolia), damaščanske ruže (Rosa damascena), vetivera (Vetiveria zizanioides), bergamota (Citrus aurantium bergamia), sandalovine (Santalum album), vanilije (Vanilla planifolia) i benzoina. (Styrax benzoin).

Lavanda dokazano opušta i pridonosi regeneraciji živčanog sustava pa pomaže u postizanju unutarnjeg mira i boljeg sna te otklanja nervozu. Brojna istraživanja dokazuju da ugodan miris lavande treba koristiti češće.

Ruža je specijalist kada je riječ o djelovanju na srce, pa se koristi za ublažavanje emocionalne boli, pa čak i teške depresije. U tu svrhu treba koristiti prirodno i čisto eterično ulje ruže. Može se i razrijediti, inače može biti prejaka aroma ruže, ali se ne smije miješati s uljima drugih biljaka niti krivotvoriti.

Ako ste zabrinuti, udisanje eteričnog ulja vanilije sigurno će umiriti napetu slezenu i ublažiti napetost bez potrebe da pojedete veliku krišku vrhnja!

Budući da se djelovanje eteričnih ulja pomno proučava, postoje i namjenske mješavine u kojima se kombiniraju ulja koja u sinergiji djeluju još učinkovitije. Tako u mješavini Buddha nalazimo sandalovinu, tonku i benzoin, a u mješavini za dobar san lavandu, naranču, limetu i pačuli.

Tekst: Adriana Dolinar, dr. sc. veterinar. inter., predsjednik Udruge za buđenje cjelovitog čovjeka i vanjski suradnik projekta Zajedno za zdravlje čovjeka i prirode i informacijskog centra - Zadravje.net.