Opis

U ovom predavanju učimo kako su endokanabinoidni sustav i hormonski sustav isprepleteni i međusobno djeluju. Riječ je o tri osovine hormonskog sustava: spolnim hormonima, hormonima štitnjače i hormonima nadbubrežne žlijezde. Najvažniji dio hormonske ravnoteže je ravnoteža cirkadijalnog ritma, odnosno sna. Kako se nositi s medicinskim stanjima kao što su policistični jajnici, endometrioza, maligne bolesti rođenja? Što je s muškom plodnošću? Kako se nositi s hipertireozom ili hipotireozom? Što je s depresijom? Točke o kojima govorimo:

• važnost enzima u pravom omjeru kanabinoida
• noćno-dnevni ritam utječe na lučenje hormona, umjetno svjetlo, nesanica, unutarnji sat je usklađen s ciklusom dan-noć, vrlo važan za hormonalni sustav, sve fiziološke funkcije su povezane s tim ciklusom, aktivacija organa po satima, imamo gene koji to vrijeme mjere detektirajući vanjsko svjetlo.. . optički živac, fotoosjetljive stanice prenose suprahijazmatskoj jezgri ove informacije...
• kako brinemo o cirkadijalnom ritmu: kortizol, melatonin, plavo svjetlo, svjetlo ispod razine očiju navečer, UV samo danju...
• glavni prekidači hormonalnog sustava: hipotalamus, hipofiza i pinealna žlijezda, što svaki od ovih centara proizvodi? Ovi hormoni komuniciraju s organom... metom...spolne žlijezde, štitna žlijezda i nadbubrežne žlijezde
• Ženski spolni ciklus, policistični jajnici, visoka razina anandamida nije prikladna za gniježđenje
• endometrioza, CBDin CBG, supozitoriji
• rodila maligne bolesti: rak vrata maternice (CBD smanjuje invazivnost i reprodukciju, zaustavlja stanični ciklus, apoptozu, omjer 3:1, 50-80 mg dnevno u čepićima), rak jajnika (CBD+CBG+THC, prognoza vrlo nepovoljna, anandamid sudjeluje u sazrijevanju folikula i oocita, CB1 i FAAH su izraženi u epitelu, enzim MAGL razgrađuje 2AG, nedostatak CBD-a...)
• Muška plodnost: THC smanjuje broj spermija, hormonalne promjene, manja koncentracija testosterona, spermatogeneza, promjene u pokretljivosti i morfologiji spermija, manji testisi...što kažu današnja istraživanja?
• Štitna žlijezda: što sve radi u tijelu? TRH, TSH, tiroksin, trijodtironin, kalcitonin...metabolizam vode, tjelesna temperatura, filter u tijelu, klor i fluor zaustavljaju se u štitnoj žlijezdi, hipertireoza (dolazi do smanjenja), utjecaj na simptome, poremećaje srčanog ritma i anksioznost... hipotireoza ili Hashimoto: upala štitnjače, smanjeni metabolizam, umor, pospanost, prehlada, menstrualni poremećaji, bolovi, THC akutno kontraindiciran.
• Melatonin: kortizol

Link na predavanje: https://biomons.com/hormoni-in-kanabinoidi/

Nudimo mogućnost KRATKOG BESPLATNOG SAVJETOVANJA za pojedino zdravstveno stanje kada ne znate što je za vas najbolji izbor kod: savjet@biomons.com ili nazovite 040 614 617 (Darja Batista).

doc. dr. Tanja Bagar ravnateljica je i u tom svojstvu predsjednica stručnog vijeća Međunarodnog instituta za kanabinoide ICANNA. Također je zamjenica direktora tvrtke za istraživanje, razvoj i trgovinu te voditeljica razvoja i istraživanja u tvrtki za zaštitu okoliša. Aktivna je i u akademskoj sferi. Predaje teme iz mikrobiologije i ekoremedijacije na fakultetu Alma Mater Europaea i stručno odn. znanstveno surađuje s Austrijskom visokom školom za zdravstvo i razvoj. Članica je Pomurske akademije znanosti i umjetnosti, Slovenskog biokemijskog društva i Društva psihologa Slovenije, a jedna je od osnivačica Društva za očuvanje in zaštitu okoliša. Ima veliko istraživačko iskustvo stečeno u laboratorijima Nacionalnog instituta za kemiju, Biotehnološkog fakulteta, Nacionalnog laboratorija za zdravlje, okoliš i prehranu, Bolnice Topolšica i Instituta za mikrobiologiju i genetiku Sveučilišta Georg-August u Gottingenu, Njemačka , i na Institutu za biologiju stanice, Sveučilište u Edinburghu. Od 2013. godine sudjeluje kao recenzentica na državnom natjecanju znanstvenih radova u organizaciji Zveze za tehničku kulturu Slovenije. Za društveni angažman dobila je zahvalnicu Slovenskog mikrobiološkog društva za suradnju u promicanju mikrobiologije, posebno priznanje u sklopu slovenske nagrade za društvenu odgovornost HORUS i poziv za počasnu članicu socijalne zadruge KonopKo.

Kao predavač ili slušatelj sudjeluje na raznim konferencijama o kanabinoidima i endokanabinoidnom sustavu, kanabisu, prehrani itd., na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Bavi se mikrobiološkim aspektom, staničnom biologijom, biokemijom i molekularnom biologijom u vezi s endokanabinoidnim sustavom i djelovanjem kanabinoida, laboratorijskim analizama proizvoda od konoplje i dr. Završila je intenzivni četverotjedni program e-učenja Concepts of Cannabis Science I koji provodi Kenevir Research (Oregon, SAD), kao i napredni program Concepts of Cannabis Science II.

Tanja Bagar, dobitnica nagrade za talentirane studente tijekom studija, diplomirala je na studiju mikrobiologije na Biotehničkom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani i za svoj rad dobila Prešernovu nagradu. Poslijediplomski studij nastavila je na Medicinskom fakultetu u Ljubljani, gdje je doktorirala iz područja biomedicinskih znanosti. Kao mlada znanstvena znanstvenica dobila je Krkinu nagradu za osobite uspjehe u znanstveno-istraživačkom radu, te općinsku zlatnu plaketu za uspješno završen doktorat. Položila je stručni ispit pri Ministarstvu zdravstva.

Tjaša Korelc VSS je antropologinja, savjetnica zapadne prirodne medicine (spagirija i alkemija)

Po obrazovanju je kulturna i socijalna antropologinja, a paralelno je pohađala školu spagirije i alkemije, tradicionalne zapadne medicine, u Italiji. Dobila je i certifikat za savjetovanje o kanabinoidima od Dr. Dustinu Sulaku (online) i stručni je suradnik u Biomonsu.