8. Konoplja i Psiha

Stručno obrazovanje s doc. dr. Tanja Bagar

Moderiranje: Tjaša Korelc sveuč. dipl. antropo.

Link na predavanje: https://biomons.com/konoplja-in-psiha/

Kategorija:

Opis

Kanabis ima vrlo dobar učinak na našu psihofizičku ravnotežu. Također je istina da se, unatoč farmaceutskim problemima, sve više ljudi okreće kanabisu kako bi si pomogli kod stanja poput depresije, anksioznosti i panike. U ovom predavanju, izv. prof. Prof. dr. Tanja Bagar naglašava važnost homeostaze i cirkadijalnog ritma za naše mentalno zdravlje.

Točke koje objašnjava:

  • CB1 i CB2, gdje su receptori,
  • niske razine upale, koje CRP rezultati ne otkrivaju, tretiraju se CBD-om
  • Istraživanje endokanabinoida je teško jer se brzo razgrađuju
  • Enzimi, tako da možemo stvarati endokanabinoide, neki ljudi imaju defekte u tim enzimima i možemo koristiti molekule kako bismo utjecali na stvaranje vlastitih kanabinoida, enzima također i za njihovu razgradnju (primjer istraživanja enzima FAAH za razgradnju CBD-a)
  • Kada drastično ometamo funkcioniranje EKS-a, posljedice su neugodne. Sve stanice imaju receptore za kanabinoide, reagiraju na njih... čak i folikuli dlake imaju receptore.
  • Opasnosti sintetičkih kanabinoida
  • Homeostaza je primarni utjecaj EKS-a. Kada doživimo jak stres ili traumu, odmah uzimamo visoku dozu CBD-a. Akutni potres mozga. Pad, loše vijesti, gubitak posla. Tijelo obično proizvodi ogromnu količinu kanabinoida tijekom tih trenutaka.
  • Cirkadijalni ritam: mi smo ciklična bića, lučenje hormona i neurotransmitera ovisi o ovom ciklusu, cirkadijalni ritam, unutarnji sat, koordinacija našeg ritma s cirkadijalnim ritmom važna je za naše tijelo, plavo svjetlo, ekrani, zbunjenost unutarnjeg sata, nesanica, problemi sa spavanjem, noćne smjene (medicinske sestre koje rade noću imaju 40 puta veću vjerojatnost da će oboljeti od raka).
  • Suprachistosomske jezgre - regija unutar hipotalamusa - središnji biološki sat, gotovo sva tkiva u tijelu imaju gene koji reagiraju na cirkadijalni ritam (detektira intenzitet svjetlosti, je li jača, slabija, plava, crvena...zatim koordinira kada proizvoditi melatonin, kortizol itd.)... ECS je veza između ovog centra i tjelesnih odgovora.
  • psiha i emocionalno stanje ovise o hormonima i neurotransmiterima.
  • vrućica– kanabinoidi stvaraju ravnotežu i posljedično reguliraju temperaturu
  • Kako se brinemo za EKS? Najbolji mogući uvjeti: esencijalne masne kiseline, mikrobiom i crijeva, što je moguće raznolikiji, raznolikost mikrobioma, izbjegavanje lijekova, toksina, jer to ima dugoročne učinke na ECS.
  • Kako na to gledaju psihijatri u Sloveniji? Kako lijekovi utječu na takva stanja? Lijekovi varaju tijelo da misli da je serotonin povišen, a zapravo nije. Međutim, EKS ostaje u disregulaciji.
  • Što su hedonističke vruće točke?
  • Doba prohibicije i istraživanje kanabisa i mentalnog zdravlja. Velika stigma.
  • Psihijatrijske dijagnoze i ovisnosti.
  • serotonin (nedostatak dovodi do: opsesivno-kompulzivnog poremećaja, impulzivnosti) i dopamin (nedostatak dovodi do: Parkinsonove bolesti, anhedonije), depresija i nezasitna glad: nedostatak serotonina i dopamina
  • Korištenje kanabinoida za suočavanje sa stresom kako bi se izbjegle psihijatrijske dijagnoze: prevencija
  • akutni stres u odnosu na kronični (fizičke promjene kod životinja na nadbubrežnim žlijezdama, smanjen timus, manje kretanja, manja želja za pronalaženjem hrane, manja želja za interakcijom s drugima, tipično depresivno ponašanje. Također u mozgu: smanjena gustoća živčanih stanica u prefrontalnom korteksu. Osobe s kroničnom depresijom pokazuju slične slike mozga.)
  • Ako koristimo CBD od stresa, štiti tijelo od fizičkih oštećenja, održava homeostazu.
  • Nakon stresa Također dobro djeluje, zaštitnički je, ali manje nego protiv stresa. CBD stimulira proizvodnju novih neurona. 50-60% manje kortizola tijekom stresa nego bez CBD-a.
  • Niska doza održavanja od 20-30-40 mg CBD-a dnevno
  • CBD izvrstan antidepresiv ...CBD je također anksiolitik
  • Kako djeluju konvencionalni antidepresivi? Blokiranje receptora. Trik. CBD aktivira stanicu da proizvodi više hormona... također se veže na opiatne receptore...
  • Primjer: tumor na mozgu: puno depresije...testiranje CBD-a na rast tumora, a i na dobrobit...osuđeni na 12 mjeseci života...dobili su volju za životom, antidepresivni učinak, individualno doziranje.
  • Anksioznost nije prikladno za THC.
  • Socijalne fobijespecifično područje u mozgu aktivira proizvodnju GABA neurotransmitera (dugotrajna upotreba kanabinoida)
  • PTSP: kontrola straha, više od 70% onkoloških pacijenata ima PTSP zbog načina na koji liječnici predstavljaju stvar, obrada sjećanja u mozgu....kanabis vrlo učinkovit, prava kombinacija...često je potrebna niska doza THC-a za aktiviranje CB1 receptora. 2:1 ovisno o osobi, previše THC-a može pojačati strah
  • Psihoze, shizofrenija, bipolarni poremećaj
  • Iskustvo iz Izraela: kod psihoze izbjegavamo THC, CBD smanjuje psihozu.
  • Ovisnost – neuralni put za nagradu – veza između prefrontalnog korteksa-nucleus accumbens-ventralnog tegmentalnog područja. Ovaj put je preuzbudljiv i želimo još. CBD pomaže kod simptoma odvikavanja. Jer se biokemija vraća u ravnotežu.
  • Sintetski kanabinoidi: vrlo opasni sintetski kanabinoidi, ogroman broj smrtnih slučajeva.
  • Interakcija lijekova: Većina psihijatrijskih lijekova zahtijeva oprez pri kombiniranju s CBD-om. Zahvaljujući kompatibilnim receptorima i enzimskim putevima, CBD može povećati ili smanjiti razinu lijekova u krvi. Međutim, kombinacije mogu biti sjajne ako znamo učinke.

Link na predavanje: https://biomons.com/konoplja-in-psiha/

Nudimo mogućnost KRATKOG BESPLATNOG SAVJETOVANJA za pojedino zdravstveno stanje kada ne znate što je za vas najbolji izbor kod: savjet@biomons.com ili nazovite 040 614 617 (Darja Batista).

 

doc. dr. Tanja Bagar ravnateljica je i u tom svojstvu predsjednica stručnog vijeća Međunarodnog instituta za kanabinoide ICANNA. Također je zamjenica direktora tvrtke za istraživanje, razvoj i trgovinu te voditeljica razvoja i istraživanja u tvrtki za zaštitu okoliša. Aktivna je i u akademskoj sferi. Predaje teme iz mikrobiologije i ekoremedijacije na fakultetu Alma Mater Europaea i stručno odn. znanstveno surađuje s Austrijskom visokom školom za zdravstvo i razvoj. Članica je Pomurske akademije znanosti i umjetnosti, Slovenskog biokemijskog društva i Društva psihologa Slovenije, a jedna je od osnivačica Društva za očuvanje in zaštitu okoliša. Ima veliko istraživačko iskustvo stečeno u laboratorijima Nacionalnog instituta za kemiju, Biotehnološkog fakulteta, Nacionalnog laboratorija za zdravlje, okoliš i prehranu, Bolnice Topolšica i Instituta za mikrobiologiju i genetiku Sveučilišta Georg-August u Gottingenu, Njemačka , i na Institutu za biologiju stanice, Sveučilište u Edinburghu. Od 2013. godine sudjeluje kao recenzentica na državnom natjecanju znanstvenih radova u organizaciji Zveze za tehničku kulturu Slovenije. Za društveni angažman dobila je zahvalnicu Slovenskog mikrobiološkog društva za suradnju u promicanju mikrobiologije, posebno priznanje u sklopu slovenske nagrade za društvenu odgovornost HORUS i poziv za počasnu članicu socijalne zadruge KonopKo.

Kao predavač ili slušatelj sudjeluje na raznim konferencijama o kanabinoidima i endokanabinoidnom sustavu, kanabisu, prehrani itd., na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Bavi se mikrobiološkim aspektom, staničnom biologijom, biokemijom i molekularnom biologijom u vezi s endokanabinoidnim sustavom i djelovanjem kanabinoida, laboratorijskim analizama proizvoda od konoplje i dr. Završila je intenzivni četverotjedni program e-učenja Concepts of Cannabis Science I koji provodi Kenevir Research (Oregon, SAD), kao i napredni program Concepts of Cannabis Science II.

Tanja Bagar, dobitnica nagrade za talentirane studente tijekom studija, diplomirala je na studiju mikrobiologije na Biotehničkom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani i za svoj rad dobila Prešernovu nagradu. Poslijediplomski studij nastavila je na Medicinskom fakultetu u Ljubljani, gdje je doktorirala iz područja biomedicinskih znanosti. Kao mlada znanstvena znanstvenica dobila je Krkinu nagradu za osobite uspjehe u znanstveno-istraživačkom radu, te općinsku zlatnu plaketu za uspješno završen doktorat. Položila je stručni ispit pri Ministarstvu zdravstva.

 

Tjaša Korelc VSS je antropologinja, savjetnica zapadne prirodne medicine (spagirija i alkemija)

Po obrazovanju je kulturna i socijalna antropologinja, a paralelno je pohađala školu spagirije i alkemije, tradicionalne zapadne medicine, u Italiji. Dobila je i certifikat za savjetovanje o kanabinoidima od Dr. Dustinu Sulaku (online) i stručni je suradnik u Biomonsu.