Opis

Kardiovaskularni sustav jedan je od najsloženijih sustava u našem tijelu. Učinak kanabinoida na njega također je vrlo individualan i reguliran s više strana. Srce nije samo pumpa, već endokrina žlijezda koja također proizvodi hormone i molekule. Oštećenja kardiovaskularnog sustava također su u porastu i jedan su od najčešćih razloga prerane smrti i sve niže kvalitete života.

U ovom predavanju izv. prof. dr. Tanja Bagar dotiče se važnih točaka:

• Srčani udar: koliko je srčani mišić oštećen i koliko brzo to komunicira s jetrom i koliko brzo jetra popravlja oštećenje opskrbom glukozom, itd.
• EKS važna veza između crijeva i mozak. Tonus cijelog imunološkog sustava je u crijevima. Stroga i teška škola za imunološke stanice. Srce je poveznica između njih.
• srce ima vlastito elektromagnetsko polje. Koherentnost između mozga i srca, srce prije uočava neugodne situacije od mozga i reagira prije mozga. Tipičan osjećaj kada nas stisne u želucu, signal dolazi iz srca.
• Endokanabinoidi: GPR55 (cb3), GPR receptori, kapsaicin, PPAR—su dio EKS-a
• Biljni kanabinoidi djeluju bolje
• Što je s uvozom izolata ili sintetskih pripravaka na NIJZ? Jesu li pacijenti zbrinuti?
• Imunološki dio sustava nalazi se u blizini srčanog mišića… svi imaju kanabinoidne receptore
• Stanice u srčanom mišiću imaju EKS receptore, CB2 je zahvalnija meta za kardiovaskularni sustav.
• Unosimo li kanabinoide u zdrav kardiovaskularni sustav, koristimo li ih preventivno?
• Unosimo li kanabinoide u oboljeli kardiovaskularni sustav?
• Srčani udar: začepljenje žile, dio srca nije prokrvljen…ne dobiva kisik, nema glukoze…ako je EKS zdrav, začepljenje žile je relativno mali rizik….ako se dogodi, visoke koncentracije kanabinoida se proizvode, koji pokreću djelovanje mnogih enzima, koji ispravljaju i smanjuju ovu upalu…
• S CBD-om se šteta smanjuje više od pola ako ga imaju u krvi prije ili poslije infarkta...brži oporavak,manje komplikacija...
• THC i anandamid: vazodilatacija
• Kanabinoidi i otkucaji srca: CBD ne djeluje akutno na otkucaje srca, THC odmah po gutanju uzrokuje skok otkucaja srca, na kratko, pa može izazvati osjećaj panike i tjeskobe.
• Krvni tlak: trofazni učinak, CBD nema izrazito akutno djelovanje, anandamid izaziva prvo smanjenje, naglo povećanje pa dugotrajnije smanjenje. Vrlo je različito spava li osoba ili je budna. Pad tlaka je manji ako smo budni. Čak i ako je uporaba akutna ili kronična. Nakon što se pojavi tolerancija, više nema nikakvog zamjetnog učinka.
• Tko je "dobar, loš, a tko ružan"? Prirodni kanabinoidi, izolati ili sintetika?
• Ateroskleroza: prva česta bolest, začepljene arterije, problem s oksidiranim masnoćama, trans masti, omjer omega 3 i omega 6, neadekvatan rad jetre...treba poboljšati metabolizam
• kolesterol to je omotač svake naše stanice, stalno nam je potreban. Na mjestima plakova postoje upale i oksidirane masti, pa ima dobar antioksidativni učinak. Kanabinoidi su se pokazali boljim od vitamina i minerala u poboljšanju vaskularne fleksibilnosti i fluidnosti. Posebno CBD i CBG. Nakon dva-tri mjeseca situacija se već popravlja.
• Hipertenzija: d-limonen, CBD i kanabinoidi, THC u mikrodozama. Što je hipertenzija dulje prisutna, dulja nam je potrebna terapija. 20 mg dnevna doza održavanja. Svakih pola sata 5 do 10 mg, ako nam ikada poraste tlak...
• Aritmija: razni oblici nepravilnog rada srca, unutarnje borbe, THC nije poželjan, učinci se postižu malim dozama, mikrodoziranjem. Posebno stresna opterećenja. 3-5-10 mg dnevno, bolje podnošenje kroničnog stresa
• Sintetski kanabinoid Rimonabant – blokira THC, pojačava termogenezu, poboljšava metabolizam. Ali ako blokiramo THC, mijenja se razdražljivost našeg živčanog sustava, sposobnost tijela da kompenzira promjene... godinu dana kasnije neurološke nuspojave, psihijatrijski problemi, slabost, tjeskoba, napadaji, depresija, samoubojstvo
• EKS sveobuhvatni regulatorni sustav u tijelu, naše vlastite molekule i biljne nikada nisu nepovratne kao kod sintetičkih kanabinoida
• septičkih šokova: tijelo proizvodi ogromne količine anandamida, veće šanse za preživljavanje. S antibioticima se situacija pogoršava jer su metaboliti iz bakterija dodatno opterećenje, kanabinoidi se u tim slučajevima mogu uspješnije koristiti...
• Važnost čistoće i kvalitete proizvoda
• Interakcija lijekova: uglavnom kompatibilna, između lijeka i CBD-a vremenski okvir od dva sata. (Prvo lijek, zatim CBD).

Link na predavanje: https://biomons.com/konoplja-in-kardiovaskularni-sistem/

Nudimo mogućnost KRATKOG BESPLATNOG SAVJETOVANJA za pojedino zdravstveno stanje kada ne znate što je za vas najbolji izbor kod: savjet@biomons.com ili nazovite 040 614 617 (Darja Batista).

doc. dr. Tanja Bagar ravnateljica je i u tom svojstvu predsjednica stručnog vijeća Međunarodnog instituta za kanabinoide ICANNA. Također je zamjenica direktora tvrtke za istraživanje, razvoj i trgovinu te voditeljica razvoja i istraživanja u tvrtki za zaštitu okoliša. Aktivna je i u akademskoj sferi. Predaje teme iz mikrobiologije i ekoremedijacije na fakultetu Alma Mater Europaea i stručno odn. znanstveno surađuje s Austrijskom visokom školom za zdravstvo i razvoj. Članica je Pomurske akademije znanosti i umjetnosti, Slovenskog biokemijskog društva i Društva psihologa Slovenije, a jedna je od osnivačica Društva za očuvanje in zaštitu okoliša. Ima veliko istraživačko iskustvo stečeno u laboratorijima Nacionalnog instituta za kemiju, Biotehnološkog fakulteta, Nacionalnog laboratorija za zdravlje, okoliš i prehranu, Bolnice Topolšica i Instituta za mikrobiologiju i genetiku Sveučilišta Georg-August u Gottingenu, Njemačka , i na Institutu za biologiju stanice, Sveučilište u Edinburghu. Od 2013. godine sudjeluje kao recenzentica na državnom natjecanju znanstvenih radova u organizaciji Zveze za tehničku kulturu Slovenije. Za društveni angažman dobila je zahvalnicu Slovenskog mikrobiološkog društva za suradnju u promicanju mikrobiologije, posebno priznanje u sklopu slovenske nagrade za društvenu odgovornost HORUS i poziv za počasnu članicu socijalne zadruge KonopKo.

Kao predavač ili slušatelj sudjeluje na raznim konferencijama o kanabinoidima i endokanabinoidnom sustavu, kanabisu, prehrani itd., na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Bavi se mikrobiološkim aspektom, staničnom biologijom, biokemijom i molekularnom biologijom u vezi s endokanabinoidnim sustavom i djelovanjem kanabinoida, laboratorijskim analizama proizvoda od konoplje i dr. Završila je intenzivni četverotjedni program e-učenja Concepts of Cannabis Science I koji provodi Kenevir Research (Oregon, SAD), kao i napredni program Concepts of Cannabis Science II.

Tanja Bagar, dobitnica nagrade za talentirane studente tijekom studija, diplomirala je na studiju mikrobiologije na Biotehničkom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani i za svoj rad dobila Prešernovu nagradu. Poslijediplomski studij nastavila je na Medicinskom fakultetu u Ljubljani, gdje je doktorirala iz područja biomedicinskih znanosti. Kao mlada znanstvena znanstvenica dobila je Krkinu nagradu za osobite uspjehe u znanstveno-istraživačkom radu, te općinsku zlatnu plaketu za uspješno završen doktorat. Položila je stručni ispit pri Ministarstvu zdravstva.

Tjaša Korelc VSS je antropologinja, savjetnica zapadne prirodne medicine (spagirija i alkemija)

Po obrazovanju je kulturna i socijalna antropologinja, a paralelno je pohađala školu spagirije i alkemije, tradicionalne zapadne medicine, u Italiji. Dobila je i certifikat za savjetovanje o kanabinoidima od Dr. Dustinu Sulaku (online) i stručni je suradnik u Biomonsu.