Jesensko doba

Kako se pripremamo za jesen? U prirodi su stvari ciklične, kruže, ponavljaju se. Stablo u proljeće niče, ljeti ozeleni i priprema plodove, u jesen plodovi sazrijevaju i lišće se suši, a zimi se limfa povlači u zemlju i stablo se odmara.

U tradicionalnoj zapadnoj medicini često nalazimo slike gdje se osoba uspoređuje sa stablom. Osim što je drvo naopako. Dakle, ljudska glava je povezana s korijenjem, a spolni organi i noge povezani su s krunom i cvijećem. Cvjetovi su spolni dio biljke, dok korijenje omogućuje uzemljenje, vezu s izvorom života. Naša glava, misli, mozak povezani su s Izvorom.

Naši preci živjeli su u skladu s prirodnim ciklusima jer su radili na zemlji i sa zemljom. Jesen je bila sinonim za pripremu zimnice, branje zrelog voća i povrća, fermentaciju kupusa i repe, jer zemlja zimi miruje i potrebno je unaprijed osigurati hranu.

Danas se svijet vrti sasvim drugačije. Ljeti obično imamo tjedan-dva odmora da opustimo živce, ako uspijemo, a sve ostale dane radimo do kasnih sati. Ako imamo komad zemlje, mogli bismo naći sat vremena dnevno za vrt, gdje svježeg povrća imamo samo u proljeće i ljeto, ali vjerojatno nedovoljno za zimski vrt.

Radimo u zatvorenom prostoru s nedovoljno svjetla i sunca, buljimo u ekrane plave svjetlosti, pognutih leđa, umornih mozgova, tijela i duše. Autentičan kontakt s prirodom dao nam je unutarnji mir, no danas smo kao društvo skloni izgaranju, živčanim slomovima, depresiji i anksioznosti. Jer smo izgubili prirodni kompas.

Jesen za naš endokanabinoidni sustav

Ovaj prirodni kompas predstavlja i naš vlastiti kanabinoidnog sustava. Sustav koji točno zna kako tijelo treba raditi, kako ga pronaći, svaku tisućinku sekunde ravnoteža, kako komunicirati između različitih tjelesnih funkcija, stanica i organa. To je sustav koji nas drži i kad smo potpuno iscrpljeni i zatrovani. Za to je odgovoran naš vlastiti kanabinoidni sustav popraviti štetu, pogreške, upala, za uklanjanje toksina, za smirenje burne reakcije, na bolje protok krvi, limfa i informacije. Mogli biste to nazvati internim internetom. Kanabinoidi nam omogućuju da se povežemo s drugim ljudima, da možemo razgovarati, da možemo osjećati.

Koliko nas današnji svijet pritišće i obeshrabruje upravo od tog osjećaja povezanosti sa svijetom i drugim ljudima. Kako se svi bojimo i teško nam je vjerovati, ne samo drugima, nego i vlastitim odlukama. To je kao da živite na malom brodu u olujnom oceanu bez otoka na vidiku da se barem malo odmorite.

Vrlo je važno da naš kanabinoidni sustav radi ispravno i da se ne iscrpi. Zato su naši stari štovali konoplju kao svetu biljku. Jer oduvijek je blagotvorno djelovao na naš sustav. Jer ona je uvijek bila tu za nas ljekovito. Vratila nam je ravnotežu koju smo s vremena na vrijeme gubili.

Što je s danas? Koliko smo još u ravnoteži sa svim tim toksinima, stresom, elektromagnetskim valovima, osiromašenom hranom, neprikladnim radnim okruženjima itd.? Danas je kanabis puno važniji, puno potrebniji za naš opstanak i kvalitetu života.

Njezina sposobnost da čisti zagađeno tlo, izuzetna je. Zato je tim važnije uvijek birati čiste pripravke za potporu našem zdravlju. Biramo one kod kojih možemo provjeriti da nema teških metala, plijesni i pesticida. Jer dodatni teret nam zaista ne treba ako želimo biti zdravi.

Kanabis i naš imunološki sustav

Konoplja od nas traži više veza sami sa sobom, jer se doza određuje pojedinačno za svakoga. Stoga je potrebno promatrati i osjećati što nam se događa. Također moramo znati što želimo postići. Kanabis nam može dati više energije, povećati tonus, ubrzati metabolizam, ali nas također može smiriti i potaknuti na odmor. Ovisi o doze, raspoloženja i potrebe organizma.

Kada koristimo kanabis, radimo izravno s našim endokanabinoidnim sustavom, koji zatim regulira sve ostale sustave. Stoga možemo reći da jest kanabis pogodan za bilo koju bolest.

Osobito nadolazeća jesen traži potporu našem kanabinoidnom sustavu jer je ovo razdoblje za sve stresnije i iscrpljujuće. Zašto bismo imali uvjerenje da ćemo se u jesen ipak razboljeti i prehladiti, kada to nije nužno i može se izbjeći uz pravu podršku?

Tek kad sam osjetio promjenu u sebi nakon uzimanja kanabisa, shvatio sam što je imunološki sustav. Nije riječ o zasebnom sustavu koji brine o obrani od napadača. Nitko nas ne napada osim nas samih svojim navikama. O održavanju ravnoteže brine se i “imunološki sustav”. Da toksina oni se dovoljno brzo eliminiraju iz tijela i nema potrebe za podizanjem tjelesne temperature i stvaranjem sluzi, kroz koju toksini izlaze iz tijela. Cijeli naš organizam neprestano radi na održavanju hrama dovoljno čistim da bude spreman za život. Konoplja ovaj posao obavlja izuzetno dobro. Zato je u mojoj kućne ljekarne uvijek prisutan.

Priroda nam nudi još jedna posebna "stvorenja" koja slično kao internet djeluju na cijeli organizam i dovode u ravnotežu. Oni su gljive. Posebno mjesto gljive zauzimaju u tradicionalnoj medicini (kineskoj, tibetanskoj, šamanizmu, zapadnjačkoj tradiciji), a posljednjih desetljeća iu alopatskoj medicini i posebice onkologiji, jer s njima postižu izvrsne rezultate.

Gljive predstavljaju upravo to četvrtina biomase, koji je prisutan na zemlji. Još uvijek ne znamo porijeklo gljiva. Najstarija gljiva, Aureofungus yaniguaensis, pronađena je u fosiliziranom jantaru i stara je oko 90 milijuna godina. Prije 400 milijuna godina na zemlji su postojale divovske gljive, čiji su fosili pronađeni u Saudijskoj Arabiji i Kanadi.

Ljekovite gljive i mi

Od 14.000 poznatih gljiva, ima ih 200 ljekovita vrijednost, od kojih 75 raste u Kini. Ljekovite gljive potiču međustanična drenaža (ECM) i moduliraju funkciju imunološkog sustava sustav. Toksini i teški metali najprije se mogu ukloniti, a zatim uklanjaju kroz različite organe radi eliminacije. Važna je i povezanost gljiva s našima mikrobiom, budući da su beta glukani u gljivama hrana za naše crijevne bakterije. Gljive potiču procese u nama samoregulacija, koji održavaju našu osnovnu strukturu - to je veza između imunološkog, metaboličkog i crijevnog sustava. Komunikacija između gljiva i čovjeka vrlo je primitivna i precizna.

čaga (Inonotus obliquus) je gljiva koja sadrži visoku razinu melanina. Ovo je hrana za našu kožu i svjetlosnu zaštitu, kao i za epifizu ili pinealnu žlijezdu. Također je jedan od najjačih antioksidansa u prirodi.

Ganoderma (Ganoderma lucidum) je gljiva koja se prvenstveno koristi za imunomodulaciju (autoimune bolesti i alergije). Istovremeno, djeluje zaštitno za stanice i DNK.

Maitake (Grifola frondosa) ima dominantan učinak na metabolički sustav, jer optimizira upravljanje hranjivim tvarima u našem tijelu.

Hericij (Hericium erinaceus) i felin (Phellinus ignarius) su gljive koje se tradicionalno koriste za živčani sustav i sprječavanje razgradnje mijelinske ovojnice, za regeneraciju živaca te za želudac i jetru.

Polyporus (Polyporus umbellatus) savršeno djeluje na drenažu svih tekućina u tijelu, a posebno limfe. Gdje god voda stagnira u tijelu ili je potrebno osloboditi limfne čvorove i očistiti tijelo od toksina, tu radimo s Polyporusom.

Cordyceps (Cordyceps sinensis) je tonik koji povećava unos kisika u stanice, povećava energiju i omogućuje brži oporavak.

aurikularija (auricularia auricula) izvorno je spužva za zaštitu srca i krvnih žila. Istovremeno djeluje i na sluznice i njihovu zaštitu.

Ovo su samo neke od ljekovitih gljiva koje svakako zaslužuju mjesto u vašoj kućnoj apoteci.

Neke se gljive ove jeseni mogu vidjeti u šumi, možda ih ubrati i otkriti njihove tajne i veze s drvećem. To će također pridonijeti boljem zdravlju i otpornosti na stres.

Pa da vidimo neke sličnosti u djelovanju kanabisa i gljiva. Povezanost, komunikacija, ravnoteža, zaštita organizma, čišćenje od toksina. Kome to ne treba ovih dana?

Tekst: Tjaša Korelc, savjetnica za kanabinoide i tradicionalnu zapadnu medicinu (spagyria)

Više informacija: Što su ljekovite gljive?